Prikazano 37–48 od 140 rezultata

  • 440.00 дин. 352.00 дин.

    Prevodilac: Vlada Stojiljković, Povez: BROS , Format: A5

    Čuvena drama po kojoj je rađena predstava Kralj Ibi sa Zorano Radmilovićem u glavnoj ulozi!

     

  • 990.00 дин. 792.00 дин.

    Prevodilac: Ana Srbinović, Povez: tvrd, Format: A5

    Slika (ali i fotografija), koju često srećemo u prozi Antonija Tabukija, u izvesnim slučajevima čini okosnicu nekih njegovih najpoznatijih knjiga: setimo se samo ključne uloge Velaskezovih Las Meninas u zbirci Igra ogledala, Bošovog Iskušenja Svetog Antonija u Crnom anđelu ili fresaka Beata Anđelika u knjizi Krilata bića Beata Anđelika. Ali slika za Tabukija predstavlja i neposrednu inspiraciju. U knjizi Ilustrovane priče sabrani su tekstovi nastali kao rezultat utiska koji je na pisca ostavila izvesna slika, ili fotografija, ili pak skulptura… Tabuki, čini se, daje prednost figurativnoj umetnosti, odnosno umetnicima koji „pripovedaju“, iako je, zapravo, izvestan broj briljantnih tekstova inspirisan apstraktnim ili konceptualnim slikarstvom.

    Iz pogovora Tee Rimini

    O autoru

    Antonio Tabuki je rođen u Pizi 1943. Godinama je predavao portugalsku književnost u Đenovi. Bio je direktor Italijanskog kulturnog centra u Lisabonu i profesor na Univerzitetu u Sieni. Priredio je i preveo na italijanski jezik kompletno delo portugalskog pesnika Fernanda Pesoe. Dela Antonija Tabukija prevedena su gotovo na sve svetske jezike. Tabuki je preminuo u Lisabonu 2012. godine.

    Paideia je do sada objavila: Izgubljena glava Damašena Monteira, Tri poslednja dana Fernanda Pesoe, Pereira tvrdi da…, Vreme brzo stari, Putovanja i druga putovanja i Rekvijem.

  • 1,375.00 дин. 1,100.00 дин.

    Prevodilac: NEMA, Povez: TVRD, Format: A5

    Indeks libreta, zamišljen kao zbir sadržaja operskih i baletskih dela, sa podacima o autorima i prvim izvođenjima, uobičajeni je priručnik koji treba da posluži muzikolozima, dramaturzima, teatrolozima, kao i poklonicima muzičkog pozorišta koji žele da pročitaju sadržaje dela koja im nisu poznata.

  • 253.00 дин. 202.00 дин.

    Prevodilac: Miloš Konstantinović, Povez: mek, Format: B6

    Knjiga obuhvata Rilkeovo neprevođeno pesništvo iz ranog i zrelog perioda u kojima se nalaze neke od njegovih najuspelijih antologijskih pesama.

     

    O autoru

    Rajner Marija Rilke jedan je od najznačajnijih, nejprevođenijih i najtumačenijih nemačkih pesnika 20. veka. Rilkeova poezija bila je dugo, samotno putovanje u tišini  iz koje je pokušavo da izmiri individualno, lično i  subkjektivno sa opšim, sveukupnim i kosmičkim, ponirući u samu srž objekata iza granice iskustvenog i čulnog. Briljantan versifikator, tragao je za oblikom i formom koji bi ovaplotili suštinsko i transcedentno i koji bi u jeziku ostvarili preobražaj končnog u nevidljivo i beskonačno.

  • 550.00 дин. 440.00 дин.

    Istorija jednog grada predstavlja satirični prikaz ruske istorije iz pera jednog od najvećih ruskih satiričara. Savremenici su ga poredili sa Sviftom i Gogoljem.

    Prevodilac: Andrej Lavrik, Povez: BROS , Format: A5

    Mihail Jevgrafovič Saltikov (1826-1889) objavljivao je pod pseudonimom Ščedrin. Jedan je od najvećih ruskih satiričara. Rođen je u staroj plemićkoj porodici, školovao se u Liceju u Carskom Selu, koji je završio i Puškin. Zbog druge objavljene povesti „Zamršen predmet“ proteran je 1848. u Vjatku, gde je osam godina radio u Upravi gubernije. Pošto se isticao  u poslu , bio je kasnije i vicegubernator u Rjazanju i Tveri.

    Sve vreme je pisao i objavljivao, a posle povlačenja iz službe potpuno se posvetio književnosti. BIo je dugogodišnji urednik u časopisima „Savremenik“ i „Domovinski zapisi“ i na taj način veoma uticao na razvoj ruske književnosti.

  • 990.00 дин. 792.00 дин.

    Intrigantna književna i metafizička zagonetka, ali i duboka, bolno humana priča o osnovnim pitanjima – šta znači biti roditelj i šta biva kad se uzvišeni principi sukobe sa prizemnim zahtevima svakodnevice. 

                                                                                                    Patrick Flannery, Washington Post

    Kao i uvek, Kuci hipnotički vešto izmiče svakoj kategorizaciji… Ova lucidna, mistična i iznenađujuće duhovita gatka dugo će vam opsedati maštu.

                                                                                                    Boyd Tonkin, Independent

    Čudnovati spoj sokratovskog dijaloga, biblijske egzegeze, socrealističke drame i roud-muvija koji ogoljava i same temelje književnosti. 

                                                                                                    Jason Farrago, New Republic

    Tajno otkrovenje o istini u romanu… Zabava najvišeg reda.

                                                                                                                                    Lothar Müller, Süddeutsche Zeitung

    Nakon plovidbe preko okeana, sredovečan čovek i petogodišnji dečak iskrcavaju se u nepoznatoj zemlji u kojoj se govori španski. Pošto su tokom putovanja zaboravili prošlost, u izbegličkom kampu uče novi jezik i dobijaju nova imena – Simon i David. Vlasti grada Novilje (Novilla, ili Ne-mesto) dodeljuju im stan i pomažu Simonu da se zaposli kao lučki radnik. Dok David uči da čita iz dečjeg izdanja Don Kihota, Simon kreće u potragu za njegovom izgubljenom majkom, uveren da će prepoznati po intuiciji.

    Jednostavna priča o izbeglištvu, bezdomnosti i porodičnoj ljubavi neosetno prerasta u književnu meditaciju o mogućnosti utopije u savremenom svetu. Sa dozom humora i melodrame, Kuci razlaže hrišćanski mit i prepliće ga sa drugim, jednako moćnim poetičkim jezicima: pitagorejskom mistikom brojeva, Platonovim idejama o državi, budističkim učenjima, narodnim bajkama, začecima modernog romana i legendom o Supermenu.

     

    O autoru

    Džon M. Kuci dobitnik je Nobelove nagrade za književnost, dvostruki laureat Bukerove nagrade, za romane „Život i vremena Majkla K“ i „Sramota“,  dobitnik Nagrade grada Jerusalima kao i brojnih drugih književnih priznanja. Diplomirao je matematiku i anglistiku u Kejptaunu, zatim radio kao programer u londonskom IBM-u, da bi 1968. doktorirao u Teksasu na prozi Samjuela Beketa. Predavao je komparativnu književnost na Njujorškom univerzitetu (1968-1971), Univerzitetu u Kejptaunu (1972-2000), i kao gostujući profesor na Harvardu, Stanfordu i Čikaškom univerzitetu. Od 2002. živi u Australiji.

     

    Paideia je objavila šetnaest Kucijevih dela: Život i vremene Majkla K, Sramota, Dečaštvo, Životi životinja, Fo, Elizabet Kostelo, Iščekujući varvare, Zemlje sumraka, Mladost, Majstor iz Petrograda, Gvozdeno doba, Spor čovek, Dnevnik loše godine, Letnje doba, U srcu zemlje i Isusovo detinjstvo.

  • 1,210.00 дин. 968.00 дин.

    „Ivan Jevtić je humanista zato što pre svega ima veliku veru u sebe, u svoju stvaralačku moć, i zato što se velikodušno obraća čoveku. On se u muzici izražava iskreno i na sebi svojstven način. Budući da njegova intuicija, osećanja, odluke i postupci slede u savršenom skladu, otvarajući se prema spoljašnjem svetu sa nekom vrstom poverenja, njegovo stvaralaštvo nailazi na prihvatanje. Muzičari usvajaju njegove partiture, njegova muzika je u opticaju. Radeći izvan tokova savremene muzike, zaobilazeći stručne ustanove, naročito u Francuskoj, zadržao je otvoren stav prema svetu, dugoročnu viziju svojih postupaka, istovremeno se oslanjajući na podlogu muzičkih ostvarenja koju je neprestano učvršćivao.
    Proistekli iz vrela inspiracije i oblikovani vrlo umešnim pisanjem, njegovi projekti se danas slobodno razvijaju i ostaju plodni. Da li bismo onda mogli da ga nazovemo vizionarom? Slika muzičkog stvaralaštva u Evropi krajem 20. veka je složena i predstavlja odraz jednog geopolitičkog konteksta: na zapadu, velika podrška se pruža muzičkim revolucijama koje sluša relativno uska elita. Na istoku, zvanična podrška je data muzici koja se obraća „narodu“ koristeći efikasne tehnike. Ivan Jevtić je prešao sa istoka na zapad, izvozeći u svet još uvek mladu i aktivnu srpsku muzičku tradiciju.
    Početkom 21. veka, u vreme globalizacije i otvaranja evropske teritorije, njegovo muzičko stvaralaštvo, koje delimično svedoči o istoriji Srbije, u isti mah je postalo međunarodno i prihvaćeno u ustanovama njegove domovine.“ – Iz knjige Ivan Jevtić – Kompozitor na putevima slobode, Silvi Nisefor

  • 275.00 дин. 220.00 дин.

    Prevodilac: , Povez: BROŠ, Format: A5

  • 1,650.00 дин. 1,320.00 дин.

    Prevodilac: Duško Paunković, Povez: tvrd, Format: A5

    Priče iz zbirke Iz života Hrišćana u Turskoj nastale su između 1865. i 1876. u Turskoj, gde je Konstantin Leontjev (1830–1890) proveo deset i po godina u dilomatskoj službi. Odmah po objavljivanju privukle su pažnju i čitalaca i kritičara. Štaviše, ako je Konstantin Leontjev, koji je čitavog života maštao o književnoj slavi, ikada osetio njen dah, to je bilo u vreme kada su se u periodičnim izdanjima pojavljivala njegova dela iz istočnjačkog ciklusa – PembaHrizoDete dušeAspazija LampridisOdisej Polihronijades i druga.

    „Njegove istočnjačke pripovesti su divne. Retko mi se dešavalo da nešto čitam s takvim zadovoljstvom“ – rekao je Lav Tolstoj o pričama Konstantina Leontjeva uvrštenim u zbirku Iz života Hrišćana u Turskoj.

    „Da se delo poput Odiseja Polihronijadesa pojavilo u Zapadnoj Evropi, o njemu bi se mnogo govorilo i pisalo, ono bi odmah doživelo nekoliko izdanja, bilo bi prevedeno na mnoge jezike, a njegov značaj i njegove vrednosti bili bi visoko ocenjeni“ – smatrao je Vsevolod Solovjov.

    Leontjev je bio opčinjen estetikom Istoka i bogatstvom različitosti koje je zatekao na njemu. I on sam i njegovi junaci žele da služe lepoti. A lepota je iznad pojedinačnih sudbina, iznad morala i iznad zakona.

    „Estetika je, kao kriterijum, primenjiva na sve – od minerala do čoveka. Prema tome, primenjiva je i na pojedina ljudska društva i na sociološke i istorijske zadatke“ – pisao je Leontjev.

    On je na Istoku našao lepotu o kojoj je maštao i koju je slavio u svojim delima. Našao je i strasti i snagu osećanja koje su u sredini iz koje je dolazio već uveliko bile potisnute u korist razuma, tehnološkog razvoja i prosperiteta. I našao je svoj književni izraz. Izraz oslobođen patetike, izveštačenosti i laži, osobina od kojih je, po njegovom mišljenju, patila celokupna ruska književnost.

    Današnji čitalac će biti iznenađen modernošću Leontjevljevog književnog postupka, ali i univerzalnošću ljudskog koda, koji je Leontjev izvrsno razumeo i umetnički razložio. Iako je u njima reč o prošlosti, ništa nas u ovim pričama neće navesti na pomisao da ono što je u njima opisano nema veze s nama, s našim vremenom i našim doživljajem sveta. Prikazani onako kako je to Leontjev želeo, junaci ovih priča nisu ništa manje savremeni od ljudi s kojima smo svakodnevno u kontaktu. Leontjev je uspeo da svoje delo učini vanvremenim i trajno aktuelnim. To je rezultat kojim se mogu pohvaliti tek malobrojni veliki pisci. Čitaocu prevoda na srpski Leontjevljev istočni ciklus može biti zanimljiv i zbog toga što je u njemu reč o našim neposrednim susedima, s kojima smo dugo delili svakodnevicu i iskustvo života pod turskom vlašću.

  • 814.00 дин. 651.00 дин.

    Prevodilac: Duško Paunković, Povez: tvrd, Format: A5

    Igor Irtenjev je jedan od najznačajnijih i ujedno najpopularnijih savremenih ruskih pesnika. Rođen je 1947. godine u Moskvi, a njegove prve knjige pojavljuju se pred kraj perestrojke. Pseudonim Irtenjev, koji asocira na rusku klasičnu književnost (tako se preziva glavni junak Tolstojeve trilogije o odrastanju), zapravo je prezime njegove druge žene Sonje. Sredinom osamdesetih godina prošlog veka bio je predsednik čuvenog neformalnog književnog kluba „Poezija“, koji je okupljao pesnike iz takozvanog ruskog „novog talasa“. On sam je pripadao književnoj grupi ironista, predstavnika ironične poezije. Od devedesetih godina sarađuje s nizom medija, pesnički komentarišući dnevno-političke događaje, zbog čega postaje široko poznat. Do danas mu je izašlo dvadesetak knjiga poezije. Irtenjeva su kao klasika prepoznale i kritika i publika, a i on sam se često u pesmama šali na taj račun. Iako se na prvi pogled čini da je komični element u njoj dominantan, njegova poezija je zapravo vrlo ozbiljna. On se bavi čitavim kompleksom tema iz ruske književnosti i kulture. I mada ih gotovo redovno tretira u komičnom ključu, ne odriče se lirike. Njegov lirski junak je običan čovek, čija sudbina nije drugačija od sudbine ljudi koji ga okružuju. On je deo celine, i deli dobro i zlo sa ostalim pripadnicima društva. Jezik kojim se Irtenjev služi zavodi nas svojom prividnom jednostavnošću i lakoćom. To je originalna mešavina razgovornog jezika, klišea, žargonizama i visokog pesničkog stila. U stvari, reč je o izrazito slojevitom umetničkom instrumentu, u kojem nijedan element nije slučajan. Irtenjevljeve pesme obiluju citatima iz klasičnih, popularnih i čuvenih dela. Ali ono što citira autor ujedno i reinterpretira. Njegov društveni angažman ogleda se u solidarnosti s „malim čovekom“ i u osporavanju klišea i stereotipa. Njegov protest, međutim, nije politički, već egzistencijalistički. Irtenjev na jedinstven način kombinuje liriku, humor, apsurd i melanholiju. Njegova poezija poseduje univerzalno značenje i mogućnost da s lakoćom i neposredno saobraća sa svakim čitaocem nadilazeći kulturne, jezičke i vremenske barijere.

  • 253.00 дин. 202.00 дин.

    Ovo je prvi i najpoznatiji roman ovog istaknutog ruskog pisca Konstantina Vaginova (1899-1934). To je takozvani „roman s ključem“: prototipovi književnih junaka su stvarne ličnosti. U delu je prikazan književni i duhovni život Rusije posle Oktobarske revolucije. Reprezentativne ličnosti, poput Ane Ahmatove, Mihaila Bahtina i Danila Harmsa, deo su te opšte slike. Vaginov se bavi sudbinom inteligencije u prelomnim okolnostima, ali posmatra je u širokom istorijskom kontekstu (paralela sa antikom). Napokon, i jarčeva pesma je doslovan prevod grčke reči tragedija. Ali ta tragedija izlaže se ironično i poetski, pa samim tim i uslovno, jer se sagledava kao element kulture. Tako se, pored svoje tematike, Vaginov ugrađuje u tradiciju ruske književnosti, ali njegovi književni postupci, kao i doživljaj sveta, mnogo duguju i modernizmu (bio je član raznih avangardnih grupa, uključujući ruske apsurdiste, oberiute), i može se reći da njegovo stvaralaštvo predstavlja jedinstven spoj tradicije i modernizma. Ovaj roman izdvojen je iz našeg izdanja „Sabrana dela Konstantina Vaginova“.

  • 253.00 дин. 202.00 дин.

    Najbolja tradicija ruskog realizma sa autobiografskom osnovom.

    Prevodilac: Mira Lalić, Povez: BROŠ, Format: B6

    NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 1970. godine !

    Aleksandar Solženjicin dobitnik je Nobe­love nagrade za književnost.

    Svetsku slavu Solženjicinu je doneo upravo roman Jedan dan Ivana Denisoviča (1962), remek-delo književnosti i svojevrsna reportaža o Staljinovim logorima smrti. Ovo delo, napisano u najboljoj tradiciji ruskog realizma, zapravo je autobiografskog karaktera: Solženjicin je, zbog šifrovanih kritika sovjetskog totalitarnog režima, bio osuđen na osam godina prinudnog rada u jednom logoru u Sibiru.