Prikazano 61–72 od 140 rezultata

  • 825.00 дин. 660.00 дин.

    Prevodilac: Ana Srbinović, Povez: TVRD, Format: A5

    „Naši preci“, trilogija koju čine tri romana, odnosno, kako ih Kalvino naziva „filozofske bajke“: „Prepolovljeni vikont“, „Baron na drvetu“ i „Nepostojeći vitez“, pisana je između 1950. i 1960. godine.

    To su tri beskrajno šarmantne, ali stoga ništa manje ozbiljne i slojevite pripovesti kojima je zajedničko da se odvijaju na ivici realnosti, u nekom dalekom dobu i na izmišljenim mestima.

    Kako sam Kalvino kaže: „… želeo sam da to budu tri „otvorene“ priče, koje će započeti svoj pravi život u nepredvidljivoj igri pitanja i odgovora koje će pokrenuti u čitaocu. Želeo bih da budu shvaćene kao genealoško stablo predaka savremenog čoveka, u kojem svako lice krije poneke crte osoba koje nas okružuju, vaše, moje…“

  • 253.00 дин. 202.00 дин.

    Pozorišni komad Neće biti Trojanskog rata bavi se cinizmom političara i neskla­dom između stvarnih istorijskih događaja i istorije koju vođe serviraju narodu.

    Prevodilac: Ana Moralić, Povez: BROŠ, Format: B6

    Žan Žirodu (1882-1944) rođen je u Fran­cuskoj, gde se i školovao. Tokom 1905. živeo je u Minhenu, potom proputovao Srbiju, Austrougarsku i Italiju, a tokom 1907/08. boravio je u SAD kao stipendista Harvarda. Učestvovao je u Prvom svetskom ratu i odlikovan je Legijom časti. Pisao je pozorišna dela, romane i novele. Najpozna­tiji mu je pozorišni komad Neće biti Trojanskog rata, koji se bavi cinizmom političara i neskla­dom između stvarnih istorijskih događaja i istorije koju vođe serviraju narodu.

  • 990.00 дин. 792.00 дин.

    Šesti roman remek-dela U traganju za minulim vremenom.

    Prevodilac: Živojin Živojnović, Povez: TVRD, Format: A5

    „Da bi Albertinina smrt mogla da prekine moje patnje, trebalo bi da ju je onaj udarac ubio ne samo u Tureni nego i u meni. A ona nikad u meni nije bila življa. Da bi ušlo u vas, neko biće mora da poprimi oblik, da se povinuje okviru vremena; pokazujući nam se samo u nizu trenutaka, ono nikada nije moglo da nam pokaže više no samo po jedno svoje lice, da nam pruži samo po jednu svoju fotografiju. To je bez sumnje velika slabost bića, što se sastoji samo od prostog zbira trenutaka; a i velika snaga takođe: ono pripada sećanju, a sećanju jednog trenutka nepoznato je sve što se dogodilo potom… Da bih je prežalio, nije trebalo da zaboravim samo jednu, nego bezbrojne Albertine. Početi iznova s nekom drugom, sa stotinu drugih…“

  • 704.00 дин. 563.00 дин.

    Prevodilac: Ana Srbinović, Povez: mek, Format: A5

    Postoji li zaista taj neprijatelj zvani globalizacija koji iz korena menja našu stvarnost? Šta podrazumevamo pod tim terminom? Da li globalizacija stvara ideje koje menjaju tok događaja ili stvara događaje koji menjaju naš način razmišljanja? Alesandro Bariko od početka zauzima precizan stav: ništa ne treba uzimati zdravo za gotovo. Zbog toga autor, preko niza intrigantnih pitanja i brojnih primera, istražuje percepciju ovog fenomena koji smo uobičajili da nazivamo globalizacijom.

    O autoru

    Alesandro Bariko je rođen 1958. godine u Torinu. Po obrazovanju je filozof i pijanista. Radio je kao muzički kritičar u „Republici“, a potom kao urednik kulturne rubrike u „Štampi“. Živi u Torinu gde vodi školu kreativnog pisanja po imenu Holden.

    Paideia je objavila sva najvažnijaBarikova dela: Okean more, Svila, Pijanista, City , Bez krvi, Homer, Ilijada, Emaus, Mr Gvin, Tri puta u zoru, Zamkovi gneva, Ova priča, filmski scenario Španska partija, eseje Next , Varvari i knjigu o muzici Hegelova duša i krave iz Viskonsina.

  • 1,980.00 дин. 1,584.00 дин.

    Prevodilac: Slobodan Blagojević, Povez: TVRD, Format: A5

    Aristotel je u De An. postigao dvostruki cilj: 1) duša je nužno povezana za pojmove spoznaje i kretanja, i 2) u tome se manje-više slažu sve prethodeće „teorije“ o duši. Može se postaviti pitanje da li Aristotel ispred sebe uopšte ima izgrađene teorije o duši – jer, to pouzdano nema – ili on sam konstruiše kontekst vlastite diskusije koji bi formirao i da ovih „teorija“ nema; jer, mimo Platona koji i daje tematski ram Aristotelove rasprave o duši i koji je jedini njegov pravi „sagovornik“, imamo samo rudimentarne, višeznačne i sporadične izjave koje mogu biti metafizički relevantne, kao kod Herakleita, Demokrita ili kod Empedokla, ili su refleksi i preformulacije prastarih narodnih verovanja. No, Aristotel blagonaklono tvrdi da je veza duše, spoznaje i kretanja uočena u ovim teorijama ukoliko se one posmatraju u celini, ali da nijedna od tih veza nije zahvaćena na autentični način veran samoj stvari o kojoj je reč. Drugim rečima: nije se došlo do osnovnog pitanja o bivstvu duše, ali onda ni do prave teorije kognitivnih funkcija duše (opažanje, mnjenje, znanje, Um; a onda i njima podređenih „funkcija“: žudnja, htenje, težnja), ali ni do uviđanja težine metafizičkog problema veze duše i kretanja.

  • 814.00 дин. 651.00 дин.

    Prevodilac: Igor Javor, Povez: tvrd, Format: A5

    OSKAR VAJLD (1854-1900), irski pesnik, prozni i dramski pisac. Zahva­ljujući nesvakidašnjoj simbiozi stvaralaštva, koje sve do danas neizostavno stoji među samim vrhovima svetske književnosti, i ekstravagantnog stila života, tokom koga mladi autor nikada nije prestao da otelovljuje ideje esteticizma, čiji je bio vatreni propovednik, Vajld je ostao zapamćen kao jedna od najuticajnijih literarnih figura XIX stoleća.

    U izboru koji je pred čitaocem, prvi put u prevodu na srpski jezik, dono­simo četiri rana piščeva ogleda o istoriji i umetnosti u kojima se jasno uočava postepeni razvoj svršenog oksfordskog studenta u mladoga pes­nika i predavača, razvoj utemeljen u kreativnom i povrh svega kriti­čki osvešćenom odnosu kako prema neiscrpnim izvorima antičkog na­sle­đa i italijanske renesanse, tako i prema naučnim i umetničkim za­bludama i dostignućima njegovog sopstvenog doba. Susret erudicije sa neobuzdanom invencijom koja ne nipodaštava tradiciju, već sa njom ulazi u živ i plodotvoran dijalog, nasuprot vatrenoj kritici društvenih realnosti sadržanoj u Vajldovoj majstorskoj ironiji postaće obeležje njegovog celokupnog estetičkog programa, koji će svoj konačan oblik dobiti u zbirci eseja Namere (1891, prevedenih u knjizi Propast laganja, Paideia, 2000), a za čiji bi se proglas mogao uzeti završetak Vajldovog predavanja „Engleska renesansa umetnosti“: „Svako od nas traći svoje dane tragajući za tajnom života. Tajna života je u umetnosti.“

  • 605.00 дин. 484.00 дин.

    Vera u Isusa Hristosa kao čoveka i Bogočoveka, po Vajningeru je centralna tema ljudskog života.

    „Čovek iznutra ni od čega ne može da propadne kao od nedostatka vere.“

    I mnogi drugi fragmenti ovog dela / o bolesti, o praroditeljskom grehu, o zločinu, o mržnji i ljubavi, o metafizici vremena i prostora / svedoče o nesumnjivoj genijalnosti Ota Vajningera.

     

    Prevodilac: Branimir Živojinović, Povez: TVRD, Format: A5

    Dok je njegova prva knjiga Pol i karakter doživela do 1923. dvadeset i šest izdanja, njegova druga, posthumno objavljena, knjiga O krajnjim životnim svrhama, u mnogo čemu dublja i originalnija, doživela je do 1918. svega četiri izdanja.

    Razlozi njegovog samoubistva u 23. godini života ostaju prekriveni velom tajne. Zašto je tako tragično završio život ovaj neobični čovek, duboko prožet verom u Hrista kao Bogočoveka, kome su uzori u filozofiji bili Platon i Knat, Plotin i Avgustin, a u muzici Bah, Betoven, Vagner, Mocart? Ako nije dovoljno tumačenje nekih psihijatara da je reč o duševnoj bolesti od koje je patio, još manje je prihvatljivo objašnjenje koje je sam dao:

    Pristojan čovek ide u smrt kada oseti da je konalno zao; prostak mora da bude prisiljen na smrt sudskim postupkom.

  • 275.00 дин. 220.00 дин.

    Prevodilac: Mira Vuković, Povez: BROŠ, Format: A5

  • 1,650.00 дин. 1,320.00 дин.

    Prevodilac: Slobodan Blagojević, Povez: TVRD, Format: A5

  • 1,650.00 дин. 1,320.00 дин.
  • 1,980.00 дин. 1,584.00 дин.

    Roman Konstantina Leontjeva Odisej Polihroniades ima sve uslove da privuče pažnju ne samo ljubitelja književnosti (posebno ruskog realističkog romana) već i istoričara, etnologa, balkanologa i, uopšte, čitalaca koje zanimaju istorija i kultura balkanskih zemalja pod turskom vlašću. Na osnovu ličnog diplomatskog iskustva Leontjev živo i detaljno dočarava razne aspekte „konzulskih vremena“ u Janjini s početka šezdesetih godina XIX veka a da pri tom ni u jednom trenutku ne ispušta iz ruku nit zanimljive fabule.

    Prevodilac: Duško Paunković, Povez: TVRD, Format: A5

    U pismima jednom atinskom prijatelju grčki trgovac i rodoljub Odisej Polihroniades opisuje presudnu godinu svoje mladosti, period koji započinje njegovim odlaskom iz roditeljskog doma a nastavlja se događajima vezanim za ruski konzulat u Janjini, koji mu je pružio gostoprimstvo. Naratoru, već zrelom porodičnom čoveku, polazi za rukom da u pripovedanju oživi mladalačku naivnost i svežinu doživljaja iz tog vremena, kada je bio naizmenično očaran i razočaran diplomatskim poslovima i načinom života. U središtu njegove pažnje nalaze se ruski konzul Aleksandar Blagov, „ne čovek nego vrt“ čija pojava i karakter odišu neobičnom estetskom i etičkom otmenošću, i mlada ciganska plesačica Zelha, „ljuta travka“ koja svojim nesvesnim, još detinjim šarmom privlači i zastrašuje neiskusnog mladića. Jednako živo i ubedljivo naslikani su i mnogi predstavnici janjinskih etničkih zajednica i društvenih slojeva, a s njima i gotovo ceo repertoar tadašnjih političkih i kulturnih ideja, od kojih su mnoge i danas relevantne.
    Tokom pet decenija koje dele vreme radnje Andrićeve Travničke hronike od vremena ovog romana istorijske okolnosti su se znatno promenile: strašni Orijent i surovi, hiroviti veziri preselili su se u legendu, i konzuli evropskih sila i slobodne Grčke suočavaju se sa imperijom na silaznoj putanji i sa njenim slabijim, pasivnijim predstavnicima. Etnička posebnost i patos junaštva povlače se pred svima razumljivim jezikom pragmatizma i hedonizma. Na turskoj strani korupcija zamenjuje sirovu silu, a na grčkoj trgovina i ekonomski interesi polako potiskuju rodoljublje iz delatne u simboličku ravan. Nade u bolji život su probuđene, ali nad njima se i dalje nadvija senka Carstva..

  • 990.00 дин. 792.00 дин.

    „Svi su pevali rukopisom, a Okudžava grlom.
    Nije se odvajao od duše i gitare.
    Ako duša ima glas, to je glas Okudžave. Verovao se. Sve je ispevao što je imao u duši.
    Teško da je bilo onih koji su ga čuli, a da čutim nisu bili oduševljeni.
    Njegove prve pesme imale su onu vedrinu koju imaju zaljubljeni maturanti.
    Presnimavanjem kaseta sa njegovim pesmama, ako se do njih i dođe, počela je piraterija za svoju dušu.
    Bio je sasvim običan dok ne zapeva.
    Pevao je o svemu običnom koje je postajalo čudesno.“

    Iz predgovora „O Okudžavi i generaciji – zapis zanesenjaka“ Milovana Vitezovića

     

    Prevodilac: Mihailo B. Đaković , Povez: tvrd, Format: A5

    „Ogledalo“ – stihovi Bulata Okudžave, dvojezično izdanje.  Izbor, prevod s ruskog i pogovor: Mihailo B. Đaković. Predgovor:  Milovan Vitezović.

    O piscu

    Bulat Šalvovič Okudžava rođen je 9. maja 1924. godine u Moskvi, od oca Gruzina i majke Jermenke, odakle verovatno i potiče njegova impulsivna i osećajna priroda, još više naglašena tragičnom porodičnom sudbinom, koju je doneo Drugi svetski rat. Radio je kao profesor ruskog jezika, novinar, urednik, književnik.

    Do svoje smrti 1997. godine, izdao je više knjiga poezije, zbirki pripovedaka, romana, ekranizovanih scenarija i pozorišnih komada.

    Šezdesetih godina njegove pesme su se širile brzinom munje Sovjetskim Savezom, bez obzira na to što još nisu bile snimljene na gramofonskim pločama, niti izvođene na radiju ili televiziji. Pesme su slušane sa magnetofonskih traka u stanovima radnika, inženjera, fizičara i službenika, pevali su ih uz gitaru na gradilištima i u vozovima. Omladina je prihvatila pesme Okudžave kao pročišćavajuće vrelo nade. Dešavalo se, rekao je jednom Jevtušenko, da dok šetate Moskvom, na primer nedeljom, pored studentskog doma – kroz tri prozora čujete istovremeno tri različite pesme Bulata Okudžave.

     (Iz pogovora  „Bulat Okudžava – između pesme i sudbine“  Mihaila Đakovića)