Prikazano 85–96 od 140 rezultata

  • 825.00 дин. 660.00 дин.

    Pripovetke Antona Pavloviča Čehova (1860 – 1904) su još za njegova života prevođene na bugarski, engleski, nemački, poljski, srpskohrvatski, francuski i češki jezik. Njegove drame su sa slavnim Hudožestvenim teatrom takođe još od početka HH veka zakoračile preko granica Rusije. Osvajački pohod umetničkog dela ovog ruskog prozaiste i dramatičara na svet, gledan s distance od jednog veka posle Čehovljeve smrti, odista je zadivljujući.

    Prevodilac: Miodrag Sibinović, Povez: TVRD, Format: A5

    Do 1981. godine Čehovljeva dela su prevođena na devedeset i dva jezika sveta. Danas će se, verovatno, teško naći iole razvijenija nacionalna kultura u svetu koja u svojim riznicama nema i prozna, odnosno dramska dela Antona Čehova. Stoga je 100. godišnjica Čehovljeve smrti upisana i u kalendar jubileja ukupne svetske kulture koji ustanovljuje UNESKO, kao specijalizovana agencija za prosvetu, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija.

    Pisac ne može biti veliki književnik ukoliko njegovo delo nema nekih univerzalnih, opšteljudskih vrednosti, dostupnih i prihvatljivih ne samo sunarod-nicima, već i pripadnicima drugih, inorodnih kultura. Dakle, veliki pisci se dokazuju upravo prodorom njihovog dela preko granica sopstvene nacionalne kulture. Međutim, i nacionalne kulture svoju snagu i svoju istinsku vrednost dokazuju i sposobnošću da prepoznaju, prihvataju i apsorbuju velika umetnička ostvarenja iz drugih kulturnih sredina.

    Dosad napisana sećanja na Čehova, knjige, članci i studije o Čehovljevoj ličnosti i o njegovom književnom delu danas predstavljaju ogromnu građu od koje bi, uz tridesettomno izdanje Čehovljevih celokupnih dela, mogla da se napravi jedna velika biblioteka. Pa ipak još uvek ima dosta važnih aspekata i tema koje „čehovijana”, i posle 100 godina od piščeve smrti, tek treba da proučava… To je tako, pre svega, zbog toga što je delo jednog velikog pisca, u principu, neiscrpno. Zato je 1989. poznati nemački reditelj Peter Štajn, koji ističe da „Čehov pripada svetu, a ne samo Rusiji”, s punim pravom mogao da konstatuje: „Mnogo šta je u fenomenu Čehov neobjašnjivo. Na kraju XX veka smo shvatili koliko nam je on potreban, pa se Čehovu vraćamo mnogo češće nego tokom prve polovine veka.” Zato i savremena američka spisateljica Kerol Outs oseća potrebu da naglasi: „kad čitaš Čehova, vidiš da, ma koliko ljudi bili pametni, postoji granica preko koje um ne može da ide. Možeš biti beskrajno pametan, ali tvoj sopstveni svet neće da ti se potčinjava, nećeš moći da vladaš njime. Tako je bilo u Čehovljevo doba, a danas je to još aktuelnije.”

  • 990.00 дин. 792.00 дин.

    Za sociologa Sofskog koncentracioni logor nije nešto što ispada iz okvira moderne civilizacije, naprotiv, koncentracioni logor – i to je jedna bolna tvrdnja – jeste sastavni deo modèrne, rezultat uništiteljske volje apsolutne moći i globalne tehničke organizacije.

    Prevodilac: Milutin Stanisavac, Povez: tvrd, Format: A5

    Seriji poznatih knjiga Ojgena Kogona (Država SS-a i sistem njemačkih logora, 1946), Prima Levija (Zar je to čovek, 1958) i Hermana Langbajna (Menschen in Auschwitz, 1972), Volfgang Sofski je ovom svojom doktorskom tezom priložio jedan moderan i celovit prikaz koncentracionog logora kao instrumenta vladavine i „laboratorije nasilja“.

    Autor iz izveštaja logoraša rekonstruiše razornu silu smišljenog terora i torture. Isključiva svrha koncentracionog logora je destrukcija, a ona je organizovana racionalno. Njegova knjiga daje predstavu o tome kako destruktivna moć nacionalsocijalističke politike prodire sve do najsitnijih pora logoraškog društva, kako je žrtve instrumentalizovala ponižavanjem i psihičkom prisilom. Autor opisuje sakaćenje identiteta logoraša, menjanje njihovog osećanja za prostor i vreme, i postepeno nestajanje njihovog osnovnog poverenja u dalje postojanje društvenog sveta i samopoštovanja.

    Za sociologa Sofskog koncentracioni logor nije nešto što ispada iz okvira moderne civilizacije, naprotiv, koncentracioni logor – i to je jedna bolna tvrdnja – jeste sastavni deo modèrne, rezultat uništiteljske volje apsolutne moći i globalne tehničke organizacije.

    O autoru

    Volfgang Sofski rođen je 1952. godine. Studirao je sociologiju, filozofiju i političke nauke; sada je slobodni autor i profesor sociologije. Predavao je na univerzitetima Getingen i Erfurt, za knjigu Poredak terora je 1993. dobio Šolovu nagradu.
    Objavio je, pored ostalog: Die Ordnung sozialer Situationen (1983), Macht, Arbeit und Humanität (zajedno sa Rajnerom Leflerom 1986), Figurationen sozialer Macht (sa Rajnerom Parisom, 1994), izdavačka kuća S. Fischer objavila je delo Traktat über die Gewalt (1996); Zeiten des Schreckens. Amok, Terror, Krieg (2002), Operation Freiheit. Der Krieg im Irak (2003) kao i Das Prinzip Sicherheit.

  • 605.00 дин. 484.00 дин.

    Lagan, duhovit, prožet ljubavlju, peti roman Ane Gavalde predstavlja omaž srećnoj braći i sestrama, napornim snahama, klasicima pop i rok muzike, domaćim vinima Loarskog kraja i pekari Pidun.

    Prevodilac: Zlata Muradbegović, Povez: TVRD, Format: A5

    Simon, najstariji brat, i sestre Lola i Garans beže s porodične svadbe koja se, po svemu sudeći, ne bi mogla lako podneti, da bi posetili Vensana, svog najmlađeg brata, sezonskog vodiča u nekom zabačenom dvorcu u francuskoj provinciji. Ostavljajući za sobom neko dečurliju, neko suprugu, neko razvod, brige i društvene obaveze, oni sebe časte poslednjim zbilja lepim danom poput onih iz detinjstva, danom koji su oteli od svoje svakodnevice odraslih ljudi.

  • 814.00 дин. 650.00 дин.

    Povez: TVRD

    Format: 21 CM

    Obim: 351 strana

    ISBN:978-86-7448-637-5

  • 253.00 дин. 202.00 дин.

    Prevodilac: Duško Paunković, Povez: BROŠ, Format: B6

    NAGRADA GRADA BEOGRADA ZA NAJBOLJI PREVOD 2005. godine.

    * Ovaj roman je objavljen u knjizi Romani  (II tom), u okviru projekta Sabrana dela Gajta Gazdanova. *

    Kafkijanski roman „Povratak Bude“ mogao bi se okarakterisati kao psihološki ili metafizički triler. Glavni junak je nepravedno optužen za ubistvo koje nije počinio. Mali Budin kip pomaže da se ubistvo reši, a junak neočekivano postaje bogati naslednik žrtve ubistva. Roman govori o Gazdanovljevom interesovanju za budizam, mada u delu, osim naslova i pomenute Budine skulpturice, nema direktnih pozivanja na njega. Knjiga je prevedena na engleski i objavljena 1950. u SAD.

  • 275.00 дин. 220.00 дин.

    Prevodilac: Snežana Đukanović, Povez: Mek, Format: B6

    Boleslav Prus (1847–1912) poljski pisac, prozaik, novelista i publicista iz epohe pozitivizma, jedan od osnivača poljskog ralizma, varšavski hroničar, mislilac i prosvetitelj. Njegova prozna dela spadaju u najveća dostignuća poljske književnosti; mogu se porediti sa delima Čarlsa Dikensa ili Antona Čehova. Srpskoj čitalačkoj publici najpoznatiji je po svojim romanima „Lutka“ i „Faraon“, a ostala njegova najvažnija dela su „Povratni talas“, „Mrtva straža“ i „Emancipovane žene“.

    Prus je svoje junake nalazio među ljudima iz stvarnog života, pa je tako i za roman „Povratni talas“ bio motivisan istinitim događajem iz jedne tekstilne fabrike, gde je gazda – Nemac, naredio da se kotao, kako bi jače pokretao veliki broj vretena, naloži toliko da je ovaj pukao, pri čemu je poginulo desetak radnika zajedno sa vlasnikom. Kod Prusa radnja se odvija na sličan način: vlasnik fabrike Adler – Nemac – smanjuje plate radnicima kako bi tako nadoknadio ono što je potrošio njegov rasipni sin. Pošto je usled „štednje“ iz fabrike otpustio lekara, kada se dogodi nesrećan slučaj, nema nikoga da povređenom majstoru pruži prvu pomoć pa ovaj umire. Međutim, povratni talas iz naslova odnosi se na davno iniciranu spiralu zla koja utiče na sve i neminovno vodi ka uništenju. Tema dela mogla bi se potražiti i u motivima zločina i kazne, mada Prus ne pokazuje mnogo vere u postojanje pravde na svetu.

    Reprodukcija na korici: Jozef Šermentovski, „Seoski pogreb“

  • 990.00 дин. 792.00 дин.

    „Svi mi imamo dva života: istinski – koji snivamo u detinjstvu,
    I sanjamo i dalje, kao odrasli, kroz neku izmaglicu;
    Lažni – koji živimo u zajedništvu s drugima
    I koristimo u praktične svrhe,
    Onaj gde nas na kraju strpaju u neki sanduk.“

     

    Prevodilac: Jasmina Nešković , Povez: TVRD, Format: A5

    Autor ovih stihova – portugalski pesnik Fernando Pesoa – rođen u Lisabonu 1888, izdržao je četrdeset sedam godina u svom „lažnom“ životu, nastojeći da u njemu što manje učestvuje, kako bi se „zatvoren u kući svog duha“ svim snagama posvetio jedinom pravom životu – literaturi. Teško je zamisliti veći kontrast između siromaštva jedne biografije bez događaja i gotovo neiscrpnog tematskog i žanrovskog obilja književnog dela koje je njegov autor ljubomorno krio od očiju javnosti, odlažući svoje rukopise u jedan drveni sanduk čije bogatstvo ni do danas, sedamdeset šest godina posle piščeve smrti, nije u potpunosti obelodanjeno.

  • 825.00 дин. 660.00 дин.

    Danilov piše slobodnim stihom, koji nije karakterističan za rusku pesničku tradiciju, ali sve je češći u savremenoj ruskoj poeziji. Njegove pesme pokazuju da je slobodni stih u ruskoj poeziji dostigao zrelost, jer sada deluje prirodno i sigurno.

    On nalazi poeziju u običnim stvarima, prema kojima gaji jaka osećanja.

    Svestan je njihove prolaznosti, i upravo zato insistira na lepoti i značenju onoga što ga okružuje.

    Danilovljeva poezija (kao i proza, uostalom) donosi mnogo toga novog i u formalnom, i u sadržinskom smislu, sa čime se dosad nismo sretali u ruskoj (i ne samo ruskoj) književnosti. Međutim, ono što Danilov fiksira u svojoj poeziji karakteristično je upravo za sadašnji trenutak – način života, raspoloženja, navijanje za fudbalski klub, vožnja autobusom ili metroom, prizori iz predgrađa…

    Pred nama je poezija našeg vremena.

  • 990.00 дин. 792.00 дин.

    Gazdanov je celog života pisao priče i ostvario je izvanredan domet kao pripovedač. Napisao je preko četrdeset priča.
    Prve, veoma romantične priče govore o građanskom ratu u Rusiji i u njima se još može zapaziti uticaj savremene sovjetske proze („Povest o tri neuspeha“, „Priče o slobodnom vremenu“, „Društvo osmice pik“, „Drugarica Brak“). Zatim se tematski dijapazon širi. Među njegovim pričama su priče i sa ruskim i sa francuskim junacima, priča o legendarnom boravku Edgara Alana Poa u Rusiji („Avanturista“), priča o reinkarnaciji („Uspomena“), kemp priča („Smrt gospodina Bernara“), priča o putovanju u Indiju („Bombaj“).

    Prevodilac: Duško Paunković, Povez: TVRD, Format: A5

    Gajto Gazdanov (1903-1971) je, uz Nabokova, najznačajniji prozni pisac koji se formirao u vreme prve ruske emigracije. Osetin po nacionalnosti, kao gimnazijalac učestvovao je u građanskom ratu na strani belih i sa poraženom vojskom napušta Rusiju. Najveći deo života proveo je u Parizu, gde je više decenija radio kao noćni taksista. Za vreme Drugog svetskog rata učestvovao je u Pokretu otpora o čemu je napisao dokumentarnu knjigu Stajem u odbranu. Kasnije radi kao pariski dopisnik i urednik ruske redakcije američke radio-stanice Sloboda iz Minhena. Napisao je devet romana, a bio je izuzetno uspešan i kao pripovedač.

    Gazdanov je celog života pisao priče i ostvario je izvanredan domet kao pripovedač. Napisao je preko četrdeset priča.

    Prve, veoma romantične priče govore o građanskom ratu u Rusiji i u njima se još može zapaziti uticaj savremene sovjetske proze („Povest o tri neuspeha“, „Priče o slobodnom vremenu“, „Društvo osmice pik“, „Drugarica Brak“). Zatim se tematski dijapazon širi. Među njegovim pričama su priče i sa ruskim i sa francuskim junacima, priča o legendarnom boravku Edgara Alana Poa u Rusiji („Avanturista“), priča o reinkarnaciji („Uspomena“), kemp priča („Smrt gospodina Bernara“), priča o putovanju u Indiju („Bombaj“).

  • 990.00 дин. 792.00 дин.

    Prevodilac: Elizabet Vasiljević i Ana Srbinović, Povez: TVRD, Format: A5

    Pod slapovima mediteranske svetlosti i užarenog sunca, pripovetke u zbirci Crni šal obrađuju prevashodno patrijarhalni sicilijanski mentalitet i običaje, dok je tema preljube i prevare vezivna nit pripovedaka u zbirci Goli život, koja se raspliće u gradskoj vrevi Rima i na brežuljcima pitome Toskane.

    NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST ZA 1934. GODINU!

     

  • 990.00 дин. 792.00 дин.

    Prevodilac: Elizabet Vasiljević i Ana Srbinović, Povez: TVRD, Format: A5

    U zbirci „Radosni pozdrav“, uprkos njenom nazivu, dominira prevashodno pogrebna tema koja se u većini pripovedaka provlači kao konstantan nagoveštaj, dok nam zbirka „Usamljeni čovek“ poručuje da samoća često može da nam pomogne da razumemo ono čega nikad nismo bili svesni, ali da ponekad može i da nam naudi, u zavisnosti od toga kako je usmerimo.

    NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 1934. GODINE!

     

  • 1,210.00 дин. 968.00 дин.

    Prevodilac: Ana Srbinović, Elizabet Vasiljević, Povez: tvrd, Format: A5

    Podigavši težak zastor što je štiti od pogleda, u zbirci Muva Pirandelo nas vodi u najskrivenije meandre duše, nemilosrdno je istražujući. U pripovetkama zbirke U tišini, zagonetka „monstruoznosti“ života, neprestane spremnosti da se čini i podnosi zlo, obrazuje klupko nerazmrsivih niti: ne samo da je nemoguće razlikovati ulogu žrtve od uloge dželata već je jednako teško utvrditi da li to zlo dolazi iznutra ili spolja.

    O AUTORU

    Luiđi Pirandelo jedan od najznačajnijih italijanskih književnika XX veka. Inovacijama u književnosti i pozorištu obeležio je svoju epohu, ali se njegova dela i danas mogu smatrati „veoma modernim“.

    Obrazovanje je stekao u Palermu, Bonu i Rimu, gde je proveo veći deo života. Nažalost, njegov miran porodični život često su potresali iznenadni i teški udarci sudbine, kao što su finansijski krah roditelja njegove supruge i njen potonji gubitak razuma. Taj događaj imao je veliki uticaj na samog Pirandela.

    Svetsku slavu sicilijanski pisac stekao je posle Prvog svetskog rata, a naročito po osnivanju vlastitog pozorišta u kojem je bio impresario i reditelj. Turneje tog pozorišta po Evropi i Americi bile su trijumfalne, a prema njegovim komedijama i romanima snimljeni su mnogi filmovi kako u Italiji tako i u Holivudu.

    Pirandelo je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1934.godine.

    U svojim delima, prožetim pesimizmom i nihilizmom, osobenim i tragičnim humorom, autor pobija pozitivističku veru u razum. Ceo njegov opus odiše gorkim razmišljanjima i paradoksalnim zaključcima.

    Pirandelo je napisao sedam romana od kojih su najbolji Pokojni Matija Paskal (1904), koji se bavi odnosom jedinke i birokratskog aparata, pa i sveta uopšte, i Jedan, nijedan i sto hiljada (1924) u kojem je zastupljena jedna od njegovih omiljenih tema: pluralitet ličnosti.

    Slavni pisac je autor i nekoliko zbirki novela od kojih je najznačajnija Novele za godinu dana (od predviđenih 365 napisao je 246). U tim pripovetkama junaci su obični ljudi neobičnih sudbina i one predstavljaju vešt spoj italijanske verističke pripovetke XIX veka sa zahtevima novog doba.

    Najveći doprinos svetskoj književnosti, Luiđi Pirandelo je dao svojim pozorišnim delima, u kojima su zbivanja i situacije opisani u  pripovetkama i romanima dramski uobličeni. Najčuvenije delo ovog žanra je Šest lica traži pisca (1917), koje se bavi temom „teatra u teatru“, a poznata su i dela Tako je (ako vam se čini) iz iste godine i Henrik IV iz 1921. godine.

    Paideia je do sada objavila 5 Pirandelovih dela:

    Šest lica traži pisca,  Jedan, nijedan i sto hiljada, Pripovetke za godinu dana (I tom), Pripovetke za godinu dana (II tom) i  Pripovetke za godinu dana (III tom).