Prikazan jedan rezultat

  • 1,650.00 дин. 1,320.00 дин.

    NAGRADA MILOŠ N. ĐURIĆ (Udruženje Književnih Prevodilaca Srbije) ZA NAJBOLJI PROZNI PREVOD 2008. godine

    Leontjev, poput svojih nešto starijih književnih savremenika Ivana Turgenjeva, Fjodora Dostojevskog i Lava Tolstoja, slika ruski život iz perspektive aristokratije, privilegovanog društvenog sloja kojem je i sam pripadao. Ali, za razliku od Tolstojevih „divnih ljudi“, za razliku od ekscentrika koji često prerastaju u karikature pod perom Fjodora Dostojevskog, junaci Konstantina Leontjeva portretisani su uzdržano, precizno i nepristrasno. Leontjeva je privlačila puškinska jednostavnost, a „gogoljevski šinjel“ bio mu je neudoban. On je sebi postavio za cilj da svoje junake niti unižava niti idealizuje, to jest da što vernije i tačnije prikaže ljudsku prirodu.

    Iako je njegovo mesto, bez sumnje, među ruskim književnim velikanima devetnaestog veka, Konstantin Nikolajevič Leontjev (1831-1891) dosad je bio nedostupan našoj čitalačkoj publici.

    Iako je pred kraj života postao monah, ovaj autor odlikuje se izrazito svetovnim, trezvenim stavovima, što verovatno treba pripisati činjenici da je, kao kasnije Čehov i Bulgakov, stekao medicinsko obrazovanje.

    Posebnu pažnju zaslužuju junakinje Konstantina Leontjeva. Ni svetice ni grešnice, već žene od krvi i mesa, one su svesne da je seksualna želja važan sastojak ljudskog života i ne ponašaju se kao njeni pasivni objekti. Grofica Bobrujska (Drugi brak) i junakinje ostalih romana čvrsto stoje na zemlji i osvajaju nas svojom prirodnošću i sposobnošću da u svakodnevici mirno, bez velikih drama prekoračuju granice koje je devetnaesti vek nametnuo ženskom ponašanju.
    U prvom tomu Sabranih dela Konstantina Leontjeva, pisca koji po stvaralačkim dometima stoji rame uz rame sa Tolstojem i Dostojevskim, objavljena su tri romana iz prve faze njegovog stvaralaštva – Podlipke, Drugi brak i U zavičaju.

  • 990.00 дин. 792.00 дин.

    Veče kod Kler je psihološki ljubavni roman na pozadini građanskog rata u Rusiji, istovremeno i epski i lirski.

    Istorija jednog putovanja u izvesnom pogledu je najbolji roman Gazdanova.“

    Laslo Dineš

    Let je suptilan psihološki roman sa mnoštvom međusobno povezanih likova, „kamerna drama“ posvećena proučavanju problematike ljubavi.

    Noćni putevi je roman zasnovan na iskustvima koja je Gazdanov stekao radeći kao noćni taksista. Roman prikazuje parisko društveno dno i naličje života i, po svemu sudeći, po materijalu koji sadrži i uvidu u ljudsku prirodu predstavlja jedinstvenu knjigu u svetskoj književnosti.

    Prevodilac: Duško Paunković, Povez: TVRD, Format: A5

    Veče kod Kler je psihološki ljubavni roman na pozadini građanskog rata u Rusiji, istovremeno i epski i lirski. Ima autobiografsku osnovu u neostvarenoj mladalačkoj ljubavi prema Tatjani Paškovoj u Harkovu, koja je u romanu pretvorena u Francuskinju Kler. Obrnuta kompozicija (roman počinje od kraja) sastoji se od posebnih epizoda povezanih slučajnim asocijacijama. Iza naizgled jednostavne fabule krije se kompleksno delo.

    Istorija jednog putovanja objavljena je 1938. godine.
    „Ako bismo nasumice otvorili ovaj roman, morali bismo da priznamo da je Gazdanov najdarovitiji pisac koji se pojavio u emigraciji.“
    G.Adamovič
    Istorija jednog putovanja u izvesnom pogledu je najbolji roman Gazdanova.“
    Laslo Dineš

    Let je objavljen 1938. u časopisu, dok je konačna verzija romana objavljena tek 1992. u Holandiji. Ovo je suptilan psihološki roman sa mnoštvom međusobno povezanih likova, „kamerna drama“ posvećena proučavanju problematike ljubavi. U neočekivanom finalu većina junaka gine u avionskoj nesreći.

    Noćni putevi je roman zasnovan na iskustvima koja je Gazdanov stekao radeći kao noćni taksista. Roman prikazuje parisko društveno dno i naličje života i, po svemu sudeći, po materijalu koji sadrži i uvidu u ljudsku prirodu predstavlja jedinstvenu knjigu u svetskoj književnosti. Građa romana je autobiografska u tolikoj meri da je Gazdanov želeo da zadrži prava imena junaka, i promenio ih je samo neznatno. To je teška i mračna knjiga, bez iluzija, ali i, uprkos svemu, lirska, poetska knjiga o životu uopšte, o Parizu, sa fascinantnim slikama gradskih pejzaža.

  • 1,650.00 дин. 1,320.00 дин.

    NAGRADA LAZA KOSTIĆ ZA IZDAVAČKI PODUHVAT GODINE 2007. (SAJAM KNJIGA U NOVOM SADU)

    Vaginov sažima problematiku velike ruske književnosti i preispituje je na razlicite nacine u poeziji i prozi u novim okolnostima, nastalim posle revolucije. Rusku revoluciju on doživljava kao veliki civilizacijski prelom i zabrinut je za sudbinu klasicnih kulturnih vrednosti. Njegovo delo predstavlja uspešan spoj modernistickog i tradicionalnog i, po nekim mišljenjima, jedinstveno je u istoriji svetske književnosti. Kao granicni pisac, Vaginov se bavi temom prelaznog i prelomnog doba koja ima i šire znacenje od vremenskog okvira ruske revolucije. Otkako je ponovo otkriveno šezdesetih godina dvadesetog veka, njegovo delo suštinski utice na rusku nezavisnu kulturu, a u najnovije vreme i na novu rusku književnost.

    Prevodilac: Duško Paunković, Zorislav Paunković, Povez: TVRD, Format: A5

    Konstantin Vaginov (1899-1934) poslednji je veliki pisac peterburškog perioda ruske književne istorije, poslednje poglavlje „peterburškog teksta“ klasične ruske književnosti. Podjednako je značajan i kao pesnik i kao prozni pisac. Napisao je više knjiga pesama: Putovanje u haos, Peterburške noći, Konstantin Vaginov – A.I. Fjodorovoj, Pokušaji povezivanja reči pomoću ritma, Zvukolici; i četiri romana: Jarčeva pesma, Poslovi i dani Andreja Svistonova, Bambočada i Harpagonijana.

  • 605.00 дин. 484.00 дин.

    U autobiografskoj noveli Slomljena krila, objavljenoj u Njujorku 1912. godine, Džubran Halil Džubran govori o svojoj prvoj romansi,  koju je doživeo sa devojkom po imenu Hala Daher, za vreme školovanja u Bejrutu. Lirskim tonom Džubran govori o ljubavi kao svetom i neponovljivom osećanju koje nam podjednako daruje nebesku radost i nepodnošljiv bol. Više od četrdeset godina ova novela bila je arapski bestseler. O njoj je sam Džubran mislio da je najbolje što je ikada napisao. Ovo poetično delo, koje govori o ljubavi, slatkoj i gorkoj, radosnoj i tužnoj, govori, zapravo, o nevidljivoj sili koja upravlja svetom. Ljubav je za njega platonska, romantična i spiritualna. Ljubav se racionalno ne dokučuje. Kada volimo, Bog nije u našem srcu, već ljubavlju dosežemo Božje srce. Ljubav je jaka kao smrt. Menja, ali ostaje nepromenjena.

    Prevodilac: Dragana Kujović, Povez: tvrd, Format: B6

    O autoru

    Pesnik, filozof i slikar Halil Džubran (1883-1931) rođen je u selu Bšari u podnožju Libanskog gorja u hrišćanskoj svešteničkoj porodici. Obrazovanje je sticao u Bejrutu, Parizu i Njujorku.

    Džubran je bio višestruko nadarena ličnost i ostavio je osobeni trag u svetu književnosti i kulturne baštine. Pošto je u svom književnom i likovnom stvaralaštvu bio podjednako otvoren i za istočna i za zapadna mišljenja i pevanja, često je ukrštao i uzajamno oplemenjivao najrazličitije duhovne pravce. Njegovo izuzetno književno delo obuhvata pesme, pesme u prozi, parabole, priče i aforizme.

    Paideia je do sada objavila sledeća dela Halila Džubrana: Bezumnik, Bogovi zemlje, Glas učitelja, Isus, sin čovečiji, Lutalica, Nimfe iz doline, Pesak i pena, Plavi kamen, Pobunjeni duhovi, Pretodnik, Slomljena krila i Prorok, prorokov vrt.

    Paideia je do sada objavila sledeća dela Halila Džubrana: Bezumnik, Bogovi zemlje, Glas učitelja, Isus, sin čovečiji, Lutalica, Nimfe iz doline, Pesak i pena, Plavi kamen, Pobunjeni duhovi, Pretodnik, Prorok, prorokov vrt.

  • 1,650.00 дин. 1,320.00 дин.

    Četvrti roman remek-dela U traganju za minulim vremenom.

    Prevodilac: Živojin Živojnović, Povez: TVRD, Format: A5

    „Uskoro, u jednom carstvu,
    Žena će imati Gomoru, a čovek Sodomu
    I gledajući se gnevno izdaleka,
    Ljudska će oba pola umreti…“
    Alfred de Vinji

  • 1,650.00 дин. 1,320.00 дин.

    Drugi roman remek-dela U traganju za minulim vremenom.Prevodilac: Živojin Živojnović, Povez: TVRD, Format: A5

    „Znao sam da su moje prijateljice na nasipu, ali nisam ih video dok su one prolazile ispred nejednakih morskih brežuljaka, u dnu kojih se, uzdignut na jednom od plavičastih vrhova kao kakva talijanska varošica, razabirao nponekad, u pavedrini, majušniu Rivabel, do tančina izvajan suncem. Nisam video svoje prijateljice, ali (dok je do mog prozora dopirala vika prodavaca novina, „novinara“ kako ih je Fransoaz zvala, dozivanje kupača i dece koja su se igrala, što se sve prodevalo kao krici morskih ptica kroz šum talasa koji su blago zapljuskivali), slutio sam njihovo prisustvo, čuo njihov smeh obavijen, kao smeh Nereida, blagim valjanjem talasa po obali koje mi je dopiralo do ušiju. „Gledale smo, rekla bi mi uveče Albertina, „nećete li sići. Ali kapci na vašim prozorima ostali su zatvoreni čak i za vreme koncerta.““

  • 1,650.00 дин. 1,320.00 дин.

    „Nekih dana, ipak, ali retko, došla bi ona njemu popodne, prekinula bi njegove sanjarije ili onu studiju o Vermenu na koju nedavno beše ponovo prionuo. Došli bi da mu kažu da je gđa de Kresi u malom salonu. On bi otišao tamo i kada bi otvorio vrata, na Odetinom licu, čim bi ugledala Svana, sa rumenilom pomešao bi se osmeh, menjajući joj oblik usta, pogled očiju, oblinu obraza. A kad bi ostao sam, pred očima je opet video taj osmeh, i onaj sinoćni, i onaj kojim mu je odgovorila, u kolima, kada ju je upitao nije li joj neprijatno dok joj namešta orhideje; a Odetin život za sve ostalo vreme, pošto o njemu ništa nije znao, javljao mu se kao neodređena i bezbojna pozadina, nalik na one Vatoove studije po kojima su bezbrojni osmesi razasuti svuda, u svim položajima, nacrtani olovkom u tri boje na svetlosmeđoj hartiji… Ta jednostavna skica potresla bi Svana, jer bi mu odjednom pokazivala da Odeta ima i jedan život koji nije sav njegov; želeo je da zna kome je to želela da se svidi u toj toaleti koju nije poznavao; zaricao se da će je pitati kuda je to išla u tom trenutku, kao da je u celom bezbojnom – gotovo nepostojećem, jer njemu nevidljivom – životu njegove ljubavnice postoji samo jedna stvar izvan osmeha njemu upućenih: kako ona korača, sa šeširom „a la Rembrant“, s kitom ljubičica na grudima…“

  • 990.00 дин. 792.00 дин.

    Poslednji roman remek-dela U traganju za minulim vremenom.

    Prevodilac: Živojin Živojnović, Povez: TVRD, Format: A5

  • 1,100.00 дин. 880.00 дин.

    Peti roman remek-dela U traganju za minulim vremenom.

    Prevodilac: Živojin Živojnović, Povez: TVRD, Format: A5