Boleslav Prus (1847-1912) poljski pisac, prozaik, novelista i publicista iz epohe pozitivizma, jedan od osnivača poljskog relizma, varšavski hroničar, mislilac i prosvetitelj. Njegova prozna dela spadaju u najveća dostignuća poljske književnosti; mogu se porediti sa delima Čarlsa Dikensa ili Antona Čehova. Srpskoj čitalačkoj publici najpoznatiji je po svojim romanima Lutka i Faraon, a ostala njegova važnija dela su Povratni talas, Mrtva straža i Emancipovane žene.

Prikaži jedan rezultat

  • 275.00 дин. 220.00 дин.

    Prevodilac: Snežana Đukanović, Povez: Mek, Format: B6

    Boleslav Prus (1847–1912) poljski pisac, prozaik, novelista i publicista iz epohe pozitivizma, jedan od osnivača poljskog ralizma, varšavski hroničar, mislilac i prosvetitelj. Njegova prozna dela spadaju u najveća dostignuća poljske književnosti; mogu se porediti sa delima Čarlsa Dikensa ili Antona Čehova. Srpskoj čitalačkoj publici najpoznatiji je po svojim romanima „Lutka“ i „Faraon“, a ostala njegova najvažnija dela su „Povratni talas“, „Mrtva straža“ i „Emancipovane žene“.

    Prus je svoje junake nalazio među ljudima iz stvarnog života, pa je tako i za roman „Povratni talas“ bio motivisan istinitim događajem iz jedne tekstilne fabrike, gde je gazda – Nemac, naredio da se kotao, kako bi jače pokretao veliki broj vretena, naloži toliko da je ovaj pukao, pri čemu je poginulo desetak radnika zajedno sa vlasnikom. Kod Prusa radnja se odvija na sličan način: vlasnik fabrike Adler – Nemac – smanjuje plate radnicima kako bi tako nadoknadio ono što je potrošio njegov rasipni sin. Pošto je usled „štednje“ iz fabrike otpustio lekara, kada se dogodi nesrećan slučaj, nema nikoga da povređenom majstoru pruži prvu pomoć pa ovaj umire. Međutim, povratni talas iz naslova odnosi se na davno iniciranu spiralu zla koja utiče na sve i neminovno vodi ka uništenju. Tema dela mogla bi se potražiti i u motivima zločina i kazne, mada Prus ne pokazuje mnogo vere u postojanje pravde na svetu.

    Reprodukcija na korici: Jozef Šermentovski, „Seoski pogreb“