Halil Džubran (1883-1931), pesnik, filozof i slikar, rođen je u selu Bšari u podnožju Libanskog gorja u hrišćanskoj svešteničkoj porodici.
Obrazovanje je sticao u Bejrutu, Parizu i Njujorku.

Džubran je bio višestruko nadarena ličnost i ostavio je osobeni trag u svetu književnosti i kulturne baštine. Pošto je u svom književnom i likovnom stvaralaštvu bio podjednako otvoren i za istočna i za zapadna mišljenja i pevanja, često je ukrštao i uzajamno oplemenjivao najrazličitije duhovne pravce. Njegovo izuzetno književno delo obuhvata pesme, pesme u prozi, parabole, priče i aforizme. Sabrana dela Halila Džubrana:Isus, sin čovečji, Prorok. Prorokov vrt, Pesak i pena, Pobunjeni duhovi, Nimfe iz doline Bezumnik, Plavi plamen, Glas učitelja, Prethodnik, Slomljena krila, Lutalica, Bogovi zemlje.

Prikaži sve 4 rezultate

  • 385.00 дин. 308.00 дин.

    Bezumnik predstavlja veliki zaokret u Džubranovom književnom radu, ne samo zato što je prvo koje je napisano na engleskom jeziku, nego i zato što žestina karakteristična za njegove ranije spise, ustupa mesto kontemplaciji i duhovnom uzdizanju. Dok književna kritika u Americi pozdravlja „ove poeme i parabole koje poseduju vlastitu muziku, otmenost, naivni šarm i strukturalnu simetriju…“, Mej Zijada ih smatra mračnim i okrutnim. „Koje je dobro za čoveka da dobije pohvale celog sveta, a da ne dobije od Mej“, setno joj prigovara u pismu od 7. februara 1919.

    Prevodilac: Raša Sekulović, Povez: TVRD, Format: A5

    „Pitate me kako sam postao bezumnik. Ovako se to zbilo: jednog dana, davno pre no što se rodiše mnogi bogovi, probudio sam se iz dubokog sna i video da su mi ukrali sve moje maske – sedam maski koje sam svojeručno napravio i nosio kroz sedam života – i potrčah bez maske ulica punim ljudi uz krike: „Lopovi, lopovi, prokleti lopovi“.
    Muškarci i žene smejaše mi se, a neki pobegoše u kuće, strahujući od mene.
    A kad stigoh do tržnice, neki mladić, koji je stajao na vrhu kuće, povika: „Evo ga bezumnik!“ Podigoh pogled da ga vidim i sunce mi poljubi ogoljeno lice, po prvi put. Po prvi put sunce poljubi moje ogoljeno lice i u mojoj duši se razgore plam ljubavi prema suncu i nisam želeo više svoje maske. I kao u zanosu povikah: „Blagosloveni, blagosloveni da su lopovi koji mi ukradoše maske!“
    I tako sam postao bezumnik.“

  • 440.00 дин. 352.00 дин.

    “ Nek pevač pusti svoj krik i nek plesačica nogama upliće,
    Da mene načas zadovoljstvo prožme.
    Neka mi duša noćas vedra bude.
    Možda me i sanak obuzme, pa u polusnu
    Ugledam svet svetliji,
    A stvorenja zvezdanija ukažu mi se…“

    Prevodilac: Raša Sekulović, Povez: TVRD, Format: A5

    Bogovi zemlje, poslednje delo koje je Džubran objavio za života, zbog srodnosti ideja sa Bezumnikom i prorokom predstavlja poslednji deo svojevrsne trilogije. Osnovna tema kojom se bavi ovo delo napisano u formi sokratovskog dijaloga jesu, zapravo, tri velike tendencije ljudskog srca koje personifikuju određeni bogovi. Prvom bogu se život ogadio i on želi da ga uništi. Drugi je ispunjen voljom za moć i koristi je da vlada ljudima koje smatra „hranom bogova“. Treći odbacuje indiferentnost prvog i aroganciju drugog, i ubeđen je da se tajna egzistencije nalazi u lepoti i ljubavi.

  • 253.00 дин. 202.00 дин.

    Prevodilac: Raša Sekulović, Povez: mek-dzepno izdanje

    Lutalica je poslednje Džubranovo delo, dovršeno, zajedno sa crtežima kojima je ilustrovano, neposredno pre njegove smrti 10. aprila 1931. U ovim predivnim parabolama iskristalisala se osnovna poruka njegovog života – poruka ljubavi koja je donela utehu i nadahnuće milionima čitalaca.

    «Idemo u susret sutonu, možda da bismo se probudili u zoru jednog novog sveta. Ipak, ostaće ljubav i njeni tragovi neće biti izbrisani.»    Halil Džubran

  • 605.00 дин. 484.00 дин.

    U autobiografskoj noveli Slomljena krila, objavljenoj u Njujorku 1912. godine, Džubran Halil Džubran govori o svojoj prvoj romansi,  koju je doživeo sa devojkom po imenu Hala Daher, za vreme školovanja u Bejrutu. Lirskim tonom Džubran govori o ljubavi kao svetom i neponovljivom osećanju koje nam podjednako daruje nebesku radost i nepodnošljiv bol. Više od četrdeset godina ova novela bila je arapski bestseler. O njoj je sam Džubran mislio da je najbolje što je ikada napisao. Ovo poetično delo, koje govori o ljubavi, slatkoj i gorkoj, radosnoj i tužnoj, govori, zapravo, o nevidljivoj sili koja upravlja svetom. Ljubav je za njega platonska, romantična i spiritualna. Ljubav se racionalno ne dokučuje. Kada volimo, Bog nije u našem srcu, već ljubavlju dosežemo Božje srce. Ljubav je jaka kao smrt. Menja, ali ostaje nepromenjena.

    Prevodilac: Dragana Kujović, Povez: tvrd, Format: B6

    O autoru

    Pesnik, filozof i slikar Halil Džubran (1883-1931) rođen je u selu Bšari u podnožju Libanskog gorja u hrišćanskoj svešteničkoj porodici. Obrazovanje je sticao u Bejrutu, Parizu i Njujorku.

    Džubran je bio višestruko nadarena ličnost i ostavio je osobeni trag u svetu književnosti i kulturne baštine. Pošto je u svom književnom i likovnom stvaralaštvu bio podjednako otvoren i za istočna i za zapadna mišljenja i pevanja, često je ukrštao i uzajamno oplemenjivao najrazličitije duhovne pravce. Njegovo izuzetno književno delo obuhvata pesme, pesme u prozi, parabole, priče i aforizme.

    Paideia je do sada objavila sledeća dela Halila Džubrana: Bezumnik, Bogovi zemlje, Glas učitelja, Isus, sin čovečiji, Lutalica, Nimfe iz doline, Pesak i pena, Plavi kamen, Pobunjeni duhovi, Pretodnik, Slomljena krila i Prorok, prorokov vrt.

    Paideia je do sada objavila sledeća dela Halila Džubrana: Bezumnik, Bogovi zemlje, Glas učitelja, Isus, sin čovečiji, Lutalica, Nimfe iz doline, Pesak i pena, Plavi kamen, Pobunjeni duhovi, Pretodnik, Prorok, prorokov vrt.