Konstantin Vaginov (1899–1934) poslednji je veliki pisac peterburškog perioda ruske književne istorije, poslednje poglavlje „peterburškog teksta“ klasične ruske književnosti. Podjednako je značajan i kao pesnik i kao prozni pisac. Napisao je više knjiga pesama: Putovanje u haos (1921); Peterburške noći (1923); Konstantin Vaginov – A. I. Fjodorovoj (1926); Pokušaji povezivanja reči pomoću ritma (1931); Zvukolici (1934), i četiri romana: Jarčeva pesma (1928), Poslovi i dani Andreja Svistonova (1929), Bambočada (1931) i Harpagonijana (1933–1934).Njegovo delo predstavlja uspešan spoj modernističkog i tradicionalnog i, po nekim mišljenjima, jedinstveno je u istoriji svetske književnosti. Kao granični pisac, Vaginov se bavi temom prelaznog i prelomnog doba koja ima i šire značenje od vremenskog okvira ruske revolucije. Otkako je ponovo otkriveno šezdesetih godina dvadesetog veka, njegovo delo suštinski utiče na rusku nezavisnu kulturu, a u najnovije vreme i na novu rusku književnost.

Prikaži sve 2 rezultate

  • 253.00 дин. 202.00 дин.

    Ovo je prvi i najpoznatiji roman ovog istaknutog ruskog pisca Konstantina Vaginova (1899-1934). To je takozvani „roman s ključem“: prototipovi književnih junaka su stvarne ličnosti. U delu je prikazan književni i duhovni život Rusije posle Oktobarske revolucije. Reprezentativne ličnosti, poput Ane Ahmatove, Mihaila Bahtina i Danila Harmsa, deo su te opšte slike. Vaginov se bavi sudbinom inteligencije u prelomnim okolnostima, ali posmatra je u širokom istorijskom kontekstu (paralela sa antikom). Napokon, i jarčeva pesma je doslovan prevod grčke reči tragedija. Ali ta tragedija izlaže se ironično i poetski, pa samim tim i uslovno, jer se sagledava kao element kulture. Tako se, pored svoje tematike, Vaginov ugrađuje u tradiciju ruske književnosti, ali njegovi književni postupci, kao i doživljaj sveta, mnogo duguju i modernizmu (bio je član raznih avangardnih grupa, uključujući ruske apsurdiste, oberiute), i može se reći da njegovo stvaralaštvo predstavlja jedinstven spoj tradicije i modernizma. Ovaj roman izdvojen je iz našeg izdanja „Sabrana dela Konstantina Vaginova“.

  • 1,650.00 дин. 1,320.00 дин.

    NAGRADA LAZA KOSTIĆ ZA IZDAVAČKI PODUHVAT GODINE 2007. (SAJAM KNJIGA U NOVOM SADU)

    Vaginov sažima problematiku velike ruske književnosti i preispituje je na razlicite nacine u poeziji i prozi u novim okolnostima, nastalim posle revolucije. Rusku revoluciju on doživljava kao veliki civilizacijski prelom i zabrinut je za sudbinu klasicnih kulturnih vrednosti. Njegovo delo predstavlja uspešan spoj modernistickog i tradicionalnog i, po nekim mišljenjima, jedinstveno je u istoriji svetske književnosti. Kao granicni pisac, Vaginov se bavi temom prelaznog i prelomnog doba koja ima i šire znacenje od vremenskog okvira ruske revolucije. Otkako je ponovo otkriveno šezdesetih godina dvadesetog veka, njegovo delo suštinski utice na rusku nezavisnu kulturu, a u najnovije vreme i na novu rusku književnost.

    Prevodilac: Duško Paunković, Zorislav Paunković, Povez: TVRD, Format: A5

    Konstantin Vaginov (1899-1934) poslednji je veliki pisac peterburškog perioda ruske književne istorije, poslednje poglavlje „peterburškog teksta“ klasične ruske književnosti. Podjednako je značajan i kao pesnik i kao prozni pisac. Napisao je više knjiga pesama: Putovanje u haos, Peterburške noći, Konstantin Vaginov – A.I. Fjodorovoj, Pokušaji povezivanja reči pomoću ritma, Zvukolici; i četiri romana: Jarčeva pesma, Poslovi i dani Andreja Svistonova, Bambočada i Harpagonijana.